Krvavi sukob u Siriji: Preko 1000 smrti u teškim borbama!

Krvavi sukob u Siriji: Preko 1000 smrti u teškim borbama!

U Siriji su nasilni sukobi između pristaša padajućeg predsjednika Bashara al-Assada i islamističke tranzicijske vlade doveli do dramatičnog gubitka ljudskog života. Aktivisti prijavljuju više od 1.000 smrti, uključujući 745 civila. Te je procjene napravio Sirijski opservatorij za ljudska prava, koji također navodi mnoge žene i djecu među žrtvama. Nasilje je izbilo u blizini obalnog grada Dschabla u četvrtak, jer su naoružani pristaše Assadove vlade napale sigurnosne snage i bilo je masovnih bitaka. Aktivisti su istaknuli da su napadi pobunjenika očito koordinirani, kao što je Institut za ratne studije (ISW) pronađen u Washingtonu.

Islamistička tranzicijska vlada reagirala je na napad premještajući velike trupe u regiju sukoba i koristeći artiljeriju, tenkove i raketne bacače. Izvješća o masakrima na 29 lokacija guvernera Latakia, Tartus, Hama i Homs optužuju optužbe za ratne zločine protiv novog vladara. Rami Abdurrahman, šef sirijskog promatračkog tijela, opisao je ubojstvo Alawite civila kao jedan od najgorih masakra u sirijskom sukobu. Mnogi se Alaviti osjećaju potisnutom i ograničenim; Strah od daljnjeg nasilja je rasprostranjen. To je također naglašeno iznenadnim neuspjesima električne energije i opskrbe vodom u Latakiji, jer su pekare zaustavile proizvodnju i zatvorena tržišta.

Uloga međunarodne zajednice

Međunarodne reakcije na oružani sukob i rezultirajuće humanitarne krize do sada su prilično rezervirane. Sirijski promatrački centar traži od međunarodne zajednice da dokumentira kršenje ljudskih prava i da odgovorne aktere obaveze u obzir. S obzirom na eskalacijsko nasilje, susjedne zemlje u Siriji, uključujući Tursku, Jordan i Irak, razgovaraju o sigurnosnim prijetnjama i strategijama za borbu protiv terorizma.

U isto vrijeme, Izrael planira poslati delegaciju u Katar kako bi promovirao pregovore o primirju u pojasu Gaze i puštanju talaca. Glasnogovornik Hamasa izrazio je pozitivan napredak u raspravama o sporazumu. Za razliku od toga, izraelski državni službenik izvještava o nedostatku napretka, dok američka vlada zalaže se za sporazum o puštanju svih talaca i produljenju primirja.

Politička pozadina

Pad Bashara al-Assada ne samo da je uzrokovao povećanje nasilja u zemlji, već je promijenio i geopolitičku ravnotežu u regiji. Rusija je, kao bivši pristaša Assadovog režima, pasivna nakon HTS -ovog vojnog guranja. Rusija i dalje održava strateški važne vojne baze na sirijskoj mediteranskoj obali. Nova sirijska vlada, koju zastupa predsjednik Ahmed Al-Schaharaa, suočena je s agresivnim vojnim mjerama Izraela, koje je prvenstveno namijenjeno spriječiti da se bivša vlada spriječi da pristupi vojnoj infrastrukturi. Ova je situacija smanjila utjecaj Irana u Siriji, budući da nijedan Iranac do sada nije posjetio novu vladu u Damasku.

Turska, koja ima veliko zanimanje za obnovu Sirije, već je pojačala svoje diplomatske odnose, uključujući posjetu turskog predsjednika Recep Tayyipa Erdoğana u Al-Sharai. Pritisak na tursku vladu raste kako bi pripisao sirijske izbjeglice, što je i politički i ekonomski važno s obzirom na mnoge izbjeglice.