Czollek u Wewelsburgu: kultura sjećanja između kritike i pomirenja!

Veröffentlicht:

Von:

Max Czollek čita iz "Kazališta za pomirenje" u okružnom muzeju Wewelsburga 19. ožujka i bavi se njemačkom kulturom sjećanja.
Max Czollek čita iz "Kazališta za pomirenje" u okružnom muzeju Wewelsburga 19. ožujka i bavi se njemačkom kulturom sjećanja. (Symbolbild/ANAG)

19. ožujka 2025. u 19:00, poznati autor Max Czollek čitat će iz svog trenutnog djela "Kazalište za pomirenje" u Muzeju okruga Wewelsburg. Ovaj je događaj dio međunarodnih tjedana protiv rasizma i obećava duboko ispitivanje njemačke kulture sjećanja. Czollek je prepoznat u književnoj sceni zbog svojih prethodnih knjiga, uključujući "Dezinstegrirano!" i "stvaranje očuvanja".

U "Kazalištu za pomirenje" Czollek je posvećen kritičkom ispitivanju njemačkog samostalnog stavljanja kao pročišćene nacije. Analizira kako su simbolične geste iz prošlosti, poput Varšave Kniefall ili Memorijala holokausta, u suprotnosti s trenutnim političkim razvojem. Ovi događaji uključuju, između ostalog, uspostavljanje Berlinske gradske palače i "preokret" u njemačkoj politici, koji postavljaju pitanja o njemačkom identitetu i odgovornosti.

Kultura sjećanja u kritikama

U kontekstu svog rada, Czollek se također odnosi na povijesnu i trenutnu diskriminaciju i progon Židova u Njemačkoj. Ima posebnu referencu na proslavama za židovski život 1.700 godina u Njemačkoj, koji se održao u siječnju 2021. godine. Te su proslave bile popraćene brojnim upitima i očekivanjima, koja su dodatno komplicirala da se bave židovskim identitetom i poviješću. Czollek kritizira da je kritika socijalnih uvjeta često povezana s očekivanjima za predstavljanje rješenja i ne uspoređuje političke eseje s jednostavnim receptima.

Autor provodi temeljitu analizu kulture sjećanja u Njemačkoj i osvjetljava probleme koji proizlaze iz jednadžbe memorije i pomirenja. Odnosi se na riječi Aleide Assmanna, koja se u njemačkoj memorijalnoj kulturi obraća "židovskoj nelagodi". Normalizacija njemačkog nacionalizma suzbija se obradom povijesti ne smije se smatrati automatizmom za pomirenje. Czollek i drugi kritičari vide opasnost da simboličke geste nisu dovoljne za rješavanje potreba preživjelih i njihovih potomaka.

U suvremenoj društvenoj raspravi naglašena je i opetovana trivijalizacija pravog terora i pridružena normalizacija u njemačkom društvu. Czollek tvrdi da bi današnje njemačko društvo trebalo zauzeti anti -fascistički stav koji ne samo da smanjuje percepciju prošlosti na pozitivna sjećanja. Točni sukobi s učincima progona i eksproprijacije potrebni su kako bi se potrebe manjina ozbiljno shvatile.

Ukratko, Max Czollek prenosi proganjajuću poruku svojom knjigom "Kazalište za pomirenje". Sjećanje je središnje u židovskom postojanju, dok se čini da je potražnja za pomirenjem često pretpostavljena jer odražava potrebe počinitelja i njihovih potomaka. Izazovi koji proizlaze iz obrade nedavne povijesti ostaju bez odgovora ako nisu kritički dovedeni u pitanje.

PADERBORN DISTRIKT PRIJAVE TO ... BPB.DE CULDUCHSAS kontinuirano ispitivanje kulture sjećanja ...

Details
Quellen