Dan sjećanja u Darmstadtu: Sjećanja na žrtve holokausta održavane su žive
Dan sjećanja u Darmstadtu: Sjećanja na žrtve holokausta održavane su žive
27. siječnja 2025. godine održani su memorijalni događaji u Darmstadtu i Mörfelden-Walldorfu, koji su podsjetili na strahote na holokaust i prisilni rad na aerodromu Frankfurt. Na ovaj datum, oslobađanje od Auschwitza preko Crvene armije označava važnu prekretnicu u njemačkoj kulturi sjećanja prije 80 godina. Dan sjećanja na holokaust proslavljen je u Njemačkoj od 1996. kako bi se sjećanje na žrtve zadržalo i senzibilizirao buduće generacije, poput
U državnom kazalištu Darmstadt, u nedjelju navečer izveden je impresivan program, u kojem je Bracha Bdil uključivao ciklus pjesme "Letterters to Fred". Ovaj ciklus govori o tragičnoj povijesti obitelji Herzberg, čiji su pripadnici ubijeni u Auschwitzu, dok je Fred Herzberg bio dovoljno sretan što je bio spašen u Engleskoj 1939. godine. Premijera se dogodila u nazočnosti skladatelja i Joanne Herzberg, kćeri Freda.
Značenje komemoracije
Gradonačelnik Hanno Benz (SPD) naglasio je ogromnu važnost Dana sjećanja za kolektivno sjećanje na društvo na Memorijalnom događaju u CentralStation -u. Naglasio je da je oko 30 učenika iz Justusa iz škole Liebig predstavilo biografije progonjenih Židova. Ova škola ima stresnu priču: 1942/43. Gestapo ga je koristio kao kolektivno skladište u kojem je prije deportacije pritvoreno 3224 Židova.U Mörfelden-Walldorfu podsjetio se na sudbinu 1700 židovskih Mađara, koji su uhvaćeni u vanjskom koncentracijskom logoru u Walldorfu od kolovoza do studenog 1944. godine. Te su žene morale raditi prisilni rad na aerodromu u Frankfurtu, mnoge od njih su se razboljele i umrle. Kamp je raspušten u studenom 1944. godine, a preživjeli su prevezeni u Ravensbrück. Danas je zaklada, nazvana po Margit Horváth, podsjeća na povijest razbijanja logora i prisilne radnike, kao na Mörfelden-Walldorf .
Kultura memorije i budućnost
Dani sjećanja i događaji nisu posvećeni samo prošlosti, već i budućnosti i bave se sjećanjem. U siječnju 2024. godine, oko 245.000 preživjelih od holokausta još uvijek je živjelo širom svijeta, a većina njih je živjela u Izraelu i SAD -u. U Njemačkoj je bilo oko 14.200 početkom godine, od kojih su mnogi stariji od 91 godina. Povjesničari poput Jens-Christiana Wagnera naglašavaju da uloga suvremenih svjedoka u spomen-obilježjima postaje sve važnija, dok će dokumenti i arhivni materijali igrati središnju ulogu u istraživanju holokausta u budućnosti.
Arhivi Arolsena postavili su zadatak digitalizacije povijesnih dokumenata za progon nacista kako bi aktivno uključivali mlađe generacije u kulturu pamćenja. Do 2021. godine već je digitalizirano 2,5 milijuna dokumenata koji sadrže preko 30 milijuna dokumenata na 17,5 milijuna ljudi, uključujući žrtve holokausta.
Događaji 27. siječnja svjedoče o svjesnom postupanju s mračnom prošlošću Njemačke i nastojanju da zadrže sjećanje na progonjene i žrtve. Od velike je važnosti da se ta sjećanja ne zaborave i da povijest služi kao upozorenje za naredne generacije.
| Details | |
|---|---|
| Quellen | |
Kommentare (0)