Crveni hrast do stabla 2025: 35 djece biljaka na visokoj Meißner

21. ožujka 2025. djeca su u Helsu posadila crveni hrast kako bi ojačala i zaštitila šumu.
21. ožujka 2025. djeca su u Helsu posadila crveni hrast kako bi ojačala i zaštitila šumu. (Symbolbild/ANAG)

Crveni hrast do stabla 2025: 35 djece biljaka na visokoj Meißner

21. ožujka 2025. godine u kući Meißner dogodila se važna upotreba šuma. Mark Weinmeister, Hessian ministar za okoliš, zaštitu od klime i poljoprivredu, zasadio je crveni hrast i oko 200 bijelih jela zajedno s 35 djece iz Schäferlandschule Helsa. Ovaj je događaj obavljen povodom međunarodnog dana šume, koji se od 1971. slavio radi promicanja svijesti o očuvanju naših šuma. Prema rp-kassen

Kuća za omladinsku šumsku kuću Meißner, institucija njemačke zajednice za zaštitu šuma, usko surađuje s Uredom za šumarstvo Hessisch Lichtenau. U Hesseu postoje tri druge šumske kuće koje nude slične programe. Važnost ovih objekata seže do 1948. godine i odražava dugu tradiciju šumske pedagogije u Njemačkoj. Središnji element kampanje za pošumljavanje bio je Crveni hrast (Quercus rubra), koji je od Zaklade dr. Silviusa Wodarza izabran na stablo 2025.

Crveni hrast i njegova uloga u klimatskim promjenama

Crveni hrast je vrsta drveća koja dolazi iz Sjeverne Amerike i koja je u Europi zasađena kao parking i ubojica od 17. stoljeća. Prema wald.fn. Pored toga, crveni hrast djeluje kao stablo zaštite od požara u crnogoričnim šumama. U jesen, njihov veliki, šiljasti listovi boje duboko crveni, za razliku od zeleno žutog do zlatno -brojeva lišća domaćih vrsta hrasta.

U regiji Kassel i oko njega, šuma je patila od ekstremnih vremenskih događaja kao što su oluja niska "Friederike" i dugotrajna toplinska razdoblja. Između 2018. i 2022. oštećeno je oko 90 000 hektara šumskog prostora u Hesseu, što odgovara oko 10% cijelog šumskog područja. Upotreba crvenog hrasta kao dijela ovog pošumljavanja namijenjena je stvaranju stabilnije i klimatske šume.

Bijela jela za stabilnu šumu

Pored crvenog hrasta posađeno je i 200 bijelih požara, koji su postavljeni pod kišobran smreke kako bi se osiguralo stabilniju novu zalihu. Bijela jela ima korijenski sustav s dubokim dovodom koji ga čini manje osjetljivim na suhoću i oluje. Mješovite šume koje sadrže različite vrste drveća smatraju se otpornijim na poremećaje poput zaraze kore i ekstremnih vremenskih uvjeta. Kontekst šume i izazovi klimatskih promjena znače da šumari i vlasnici šuma dosljedno rade na šumama budućnosti.

Istraživanje i dugoročno planiranje ključni su za odabir pravih vrsta drveća i prilagođavanje šume promijenjenim klimatskim uvjetima. Prema Forstwirtschaft-u-deutschland.de manje se traži da se promiču u klimatskom šumaru. Cilj je oblikovati šumu u Njemačkoj održivijoj i otpornijoj za budućnost.

Details
Quellen