Krone-Schmalz: Nije odgovoran mir bez dijaloga!

Gabriele Krone-Schmalz diskutiert am 13.03.2025 in Friedberg den Ukraine-Konflikt, wirtschaftliche Zusammenarbeit und Friedensjournalismus.
Gabriele Krone-Schmalz razgovarala je o sukobu u Ukrajini, ekonomskoj suradnji i mirovnom novinarstvu 13. ožujka 2025. u Friedbergu. (Symbolbild/ANAG)

Krone-Schmalz: Nije odgovoran mir bez dijaloga!

U gradskoj vijećnici Friedberg, TV novinar Gabriele Krone-Schmalz privukao je oko 400 slušatelja 13. ožujka 2025. godine kako bi razgovarao o ruskom Ukrajinskom ratu. Kao dio svojih objašnjenja, opisala je ruskog predsjednika Vladimira Putina kao "stratega" i okrivila Sjedinjene Države i EU za napad Rusije na Ukrajinu. U raspravi o sukobu otkrila je da je prije ruskog napada u veljači 2022. smatrala invaziju na apsurdni i sjeme trupe marša kao prijeteće postavke za stvaranje pregovaračkih uvjeta. Pri tome je priznala da su Rusi pokrenuli "kršenje međunarodnog prava", ali kritizirali su postojeću "neprijateljsku sliku Rusije" na Zapadu.

Djeca u pozadini, plakati za demo i stojeće ovacije svjedoče o kontroverznoj raspravi. Ispred slušatelja, plakati za planiranu demonstraciju 29. ožujka u Wiesbadenu Hung, koji su usmjereni protiv raspoređivanja američkog srednjeg oružja u Njemačkoj. Krone-Schmalz tvrdio je da su ti planovi stanice postojali prije 2022. godine i da nisu doneseni s Njemačkom u zajedničkoj odluci. Kritični glasovi optužuju je da je upravljala "selektivnom potragom za istinom" kao "Putinovom razumijevačem", a znanstvenici svoje argumente vide kao doprinos ruskoj propagandi u Njemačkoj.

Pozadina Ukrajinskog rata

Već na predavanju na Sveučilištu u Hamburgu u siječnju 2023. godine, Krone-Schmalz je razgovarao o Ukrajinskom ratu, koji se odvija od 2014. godine. Prisjetila se dekreta ukrajinskog predsjednika Selenskyja da povrati Krim, koji je izdat godinu dana prije ruskog napada. U tom je kontekstu istaknula pokrete trupa koji uključuju između 60.000 i 80.000 vojnika u južnoj Europi i na istoku.

Osim toga, jasno je dala do znanja da su se manevri NATO-a odvijali između Crnog mora i Baltičkog mora i da je broj američkih izviđačkih letova na ukrajinsko-ruskoj granici porastao. U studenom 2021. godine, Sjedinjene Države i Ukrajina također su potpisale sporazum o strateškom partnerstvu, koji je NATO perspektivu nazvao Ukrajinom i ponovno prikupljanje Krima kao ciljeve. Krone-Schmalz kritizirao je nedostatak spremnosti za razgovor sa Sjedinjenim Državama s Rusijom, posebno kada je riječ o jamstvima sigurnosti.

Spriječite moguću eskalaciju

Ruski Ukrajinski rat često se doživljava kao vojni sukob, ali složena stvarnost često se ne uzima u obzir. Mirovno istraživanje naglašava potrebu da se uzme u obzir psihološke, strukturne i kulturne dimenzije sukoba. Emocionalno naboj sukoba može zamutiti perspektivu javnosti i gurnuti važne aspekte za održivi mir u pozadinu.

U trenutnoj situaciji u kojoj je neprijateljska slika Rusije vrlo izražena, dijalog ostaje odlučujući izazov. Daljnja obuka o mirnom dogovoru i identitetu svih stranaka sukoba potrebna je kao dio rješenja. Prema izvješću o znanosti i miru, integracija relevantnih aktera u mirovni proces neophodna je kako bi se povratilo povjerenje i stvorilo uočljive koristi za sve koji su uključeni.

Civilno društvo trebalo bi aktivno pridonijeti upravljanju sukobom kako bi se osigurala humanitarna pomoć i psihološka podrška civilnom stanovništvu. Mir se može postići samo konstruktivnim pregovorima koji pojašnjavaju kontroverzne točke.

Details
Quellen