Bonn ostaje važan: Da li Dörner brani mjesto ministarstava!
Bonn ostaje važan: Da li Dörner brani mjesto ministarstava!
Katja Dörner, gradonačelnik Bonna, nedavno je komentirao podjelu rada između Bonna i Berlina i reagirao na trenutnu raspravu o vladinim lokacijama. Opisuje zahtjeve vladajućeg gradonačelnika Berlina kao zastarjele i naglašava postojeće prednosti podjele. Prema Dörnerovom mišljenju, ova se struktura dokazala i dobro funkcionira, posebno u vrijeme digitalizacije koja donosi smanjenje troškova. Potpuni potez ministarstava u Berlin uzrokovao bi nesrazmjerno visoke troškove koji nisu opravdani u trenutnoj ekonomskoj situaciji.
Prostorno odvajanje ministarstava izgubilo je važnost s obzirom na nova sredstva komunikacije, poput video konferencija. Dörner također naglašava da se potreba za poslovnim putovanjima sve više smanjuje i može se smanjiti. Bonn, kao dom više od 25 UN -ova, uključujući Svjetsko tajništvo klime, nije samo povijesno značajan, već je i strateško mjesto za brojne međunarodne organizacije i nevladine organizacije. Bonn čini ove aspekte nezamjenjivim dijelom savezne republike, poput Bonn kao drugi politički centar
Dörner vidi podjelu rada od savezne vlade kao faktor otpornosti za državu. Drugo sjedište vlade je od središnjeg značaja za funkcionalnost države. Posljednje krize pokazuju da važnost drugog mjesta nije samo teorijska. Trenutno šest od 14 ministarstava ima svoj prvi ured u Bonnu, uključujući obrazovanje i istraživanje kao i obranu. Ova podjela omogućuje saveznoj vladi da se također natječe u promjenjivom demografskom okruženju kako bi se natjecala s mladim ljudima. Tendenty za koncentraciju na tržište ureda i stambenog prostora na jednom mjestu ublažavaju se postojećom podjelom ministarstava. Dörner naglašava da lokacija Bonn može upravljati značajnom dodanom vrijednošću za regiju.
Zakon o Berlinu/Bonnu, koji je usvojen 10. ožujka 1994., regulira podjelu ministarstava između dva grada. Osigurava da Bonn nastavi zadržati značajne poslove saveznih ministarstava. Ukupno, iznos od oko 1,437 milijardi eura uložen je u kompenzacijske projekte za poboljšanje infrastrukture i situacije za regiju, poput
Pravni zakladi i budući izgledi
Details | |
---|---|
Quellen |
Kommentare (0)