Rasprava o Sarrazinu: Mit ili istina? Društvo se razdvojilo!

Rasprava o Sarrazinu: Mit ili istina? Društvo se razdvojilo!

U novom intervjuu s novinarom Ulrike Stockmann, Thilo Sarrazin komentira teze njegove kontroverzne knjige "Njemačka Otkazana", koja je prvi put objavljena 2010. godine. Sažima svoj pregled događaja u posljednjih nekoliko godina: "Sve je došlo još gore." Ovo novo izdanje, koje ima podnaslovu "ravnotežu nakon 15 godina", ne samo da uzima zalihe, već i kritički gleda na njemačku migraciju, socijalnu i obrazovnu politiku, koju je Sarrazin već demantirao u svom bestseleru. Bivši berlinski senator financija rođen je u Geri 1945. godine, a odrastao je u Recklinghausenu prije nego što je studirao ekonomiju u Bonnu.

Njegova knjiga postala je najbolja njemačka knjiga o ne -fikciji od 1945. i pokrenula je strastvenu raspravu o integraciji i migracijskoj politici u Njemačkoj. [Achgut] izvještava da je Sarrazin naučio i odobrenje i nasilne kritike zbog svojih teza. Političke agitacije čak su dovele i do toga da su neki političari zahtijevali njihovo isključenje iz SPD -a. Dok mu pristalice daju glas u raspravi o integraciji, drugi su ga opisali kao rasista, uključujući i mnoge novinare, i kritizirao njegove stavove.

Kritika Sarrazinove teze

Sarrazinovi argumenti ocijenjeni su kao problematični s raznih strana. Na Tagesschau.de Simone von Stosch analizira da će njegova tvrdnja da bi mnogi imigranti iz Turske očito bili klasificirani kao pogrešni. U stvari, kvota turskih migranata koji se oslanjaju na te usluge nije veća nego kod ostalih migranata. To se razmatra u sveobuhvatnom kontekstu, koji također gleda na gornju i prosječnu spremnost migranata rođenih turskih u poduzetništvo.

U obrazovnom sektoru također su prikazane značajne razlike. Sarrazinovi komentari da muslimanski migranti imaju nižu razinu obrazovanja stručnjaci smatraju ne -postojanim. Statistički podaci pokazuju da, na primjer, 15,2 % imigranata iz Irana, Afganistana i Iraka ima diplomu sveučilišta ili sveučilišne škole, što je iznad prosjeka ukupnog stanovništva. Ipak, Sarrazin smanjuje složene socijalne i ekonomske čimbenike na genetska objašnjenja. Kritičari poput Martina Spiewaka opisuju njegove zaključke kao mješavinu istina, polututa i gluposti.

Posljedice za društvo

Očigledna su kontroverza o Sarrazinovim tezama i njihovoj društvenoj relevantnosti. Rasprava ne samo da je podijelila politički krajolik, već je dovela i do formiranja društvenog fenomena: tako pripisanog "bijesnog građanina". To je pojačano dugotrajnim osjećajem mnogih ljudi koji sumnjaju u tradicionalnu migracijsku politiku i posljedice za društvo. Dok sam Sarrazin žestoko odbacuje svoje kritičare, glasovi poput onih Necla Keleka zahtijevaju ozbiljne rasprave o njegovim tezama i bave se migracijama u Njemačkoj.

Tematske teme o imigraciji, obrazovanju i integraciji duboko dosežu strukturu društva i pojašnjavajući da je bavljenje takvim položajima od središnjeg značaja za socijalni diskurs. Bilo da se doživljava kao alarmantna ili kao genijalna analiza, Sarrazinova knjiga ostaje ozbiljan primjer izazova s ​​kojima se Njemačka suočava u raspravi o migracijama.