Mirovna konferencija: Gradonačelnik poziva na jedinstvo protiv nuklearnog oružja!

Oberbürgermeister aus Bonn und Hannover diskutieren auf Konferenz über Frieden und Atomwaffenverbot. Veranstaltung am 21.03.2025.
Gradonačelnik iz Bonna i Hanovera raspravljao je o zabrani mira i nuklearnog oružja na konferenciji. Događaj 21. ožujka 2025. godine. (Symbolbild/ANAG)

Mirovna konferencija: Gradonačelnik poziva na jedinstvo protiv nuklearnog oružja!

Hannover i Bonn trenutno su fokus međunarodnih napora za mir i razoružanje. Dana 21. ožujka 2025. godine održan je važan događaj pod temom „Stvaranje mira u vrijeme geopolitičkih napetosti“, gdje su gradonačelnik Hanovera Belit Onay i gradonačelnica Bonna Katja Dörner nastupili kao glavni govornik. Događaj je privukao brojne sudionike i uživo je strujao kako bi došao do šire publike. Video poruka Kazumi Matsui, gradonačelnika Hiroshime i predsjednika Gradonačelnici za mir Primali su posebnu pažnju.

Profesor dr. Conrad Schetter, direktor Međunarodnog centra za studije sukoba Bonn (BICC), istaknuo je izazove stjecanja mira u svijetu koji je još uvijek oblikovan sukobima i napetostima. Preko 8.470 članova člana gradonačelnika za mir, uključujući oko 900 gradova u Njemačkoj, počinjeno je ukidanju nuklearnog oružja od 1982. godine i redovito predstavljaju primjere najbolje prakse iz općinskog mirovnog djela.

mirovne strategije i međunarodna suradnja

Belit OnAy je također izvijestio o svom sudjelovanju u trećoj konferenciji država ugovora o zabrani nuklearnog oružja (AVV) u New Yorku, koja se održala od 3. do 7. ožujka 2025. 86 zemalja i preko 1.000 predstavnika civilnog društva sudjelovala je na ovoj konferenciji, što ilustrira hitnost i globalni konsenzus za nuklearni razoružanje. Sjednicu su karakterizirale živahne rasprave o rizicima nuklearnih sukoba i ulozi gradova u nuklearnom razoružanju.

U suradnji s drugim organizacijama,

gradonačelnici za mir organizirali su razne događaje koji su doprinijeli odlučujući doprinos općina nuklearnom razoružanju. Tijekom konferencije usvojeno je političko objašnjenje koje je govorilo protiv nuklearnog oružja i nuklearnog odvraćanja. Teme o kojima se raspravljale uključivale su obrazovne inicijative i mobilizaciju civilnog društva za ugovor za zabranu nuklearnog oružja (TPNW), koja je prihvaćena 2017. godine i sada sastoji od 73 države potpisivanja.

Globalna sigurnosna situacija i atomski rizici

Trenutna globalna sigurnosna situacija ostaje zabrinjavajuća. Prema ican , devet država nuklearnog oružja ima oko 12.500 nuklearnog oružja, a 89% ovih oružja leži u rukama Sjedinjenih Država i Rusije. To umanjuje uspjeh napora za razoružanje, budući da je unatoč neznatnom smanjenju ukupnog broja oružja povećala količinu nuklearnog oružja spremnog u uporabu. Posebno je alarmantno da je procijenjeno da je 2.000 od njih odmah spremno za upotrebu oružja na najvišoj upozorenju ("lansiranje na upozorenje") i da se može aktivirati u roku od nekoliko minuta.

Legitimna briga za potencijalne opasnosti i destruktivnu moć situacije atomske oklopa podvlači važnost takvih konferencija i počinjeni dijalog između gradova i zemalja kako bi se otvorio put mirnijoj budućnosti.

Details
Quellen