Uskrs za mir: tisuće pokazuju protiv rata i nadogradnje

Uskrs za mir: tisuće pokazuju protiv rata i nadogradnje

U Velikoj subotu, 19. travnja 2025., tisuće ljudi za mir mobilizirani u Njemačkoj. Oko 70 uskrsnih marševa odvijalo se u različitim gradovima, zabrinutosti protesta protiv rata i nadogradnje. Ukupno 100 događaja planira se uskrsni ponedjeljak, jer je Network FriedenSooperative najavljeno u Bonnu.

Glavne teme uskršnjih marša su složene i odražavaju trenutne geopolitičke napetosti. Oni uključuju planiranu nadogradnju u Njemačkoj, ruski napadni rat protiv Ukrajine i rat između Izraela i Hamasa u pojasu Gaze. Središnja potražnja za demonstrantima je izbjegavanje postavljanja američkih srednjih ruta u Njemačkoj. Uz kampanju, sudionici su posebno usmjereni na novu saveznu vladu i pozivaju na politiku koja je "mir -umjesto Warstaya", kako naglašava glasnogovornik Kristian Golla.

CRISKI SVJETLOST I JAVNI ODGOVOR

Odgovor na pojedinačne događaje visok je širom svijeta zbog sve većih kriza i ratova. Moto o postupcima je: "Zaustavite ratove - mir i razoružanje sada!" Golla podvlači potrebu za ugovorima o razoružanju i pametnu diplomaciju umjesto novih dugova i druge izgradnje naoružanja. Cilj uskrsnih marša je okončati rat u Ukrajini i razviti zajedničku sigurnosnu arhitekturu u Europi, zajamčen mir za Ukrajinu i dugoročno uključuje Rusiju.

Tradicija i razvoj uskršnjih marša

Pokret uskrsnog ožujka ima tradiciju tijekom 60 godina. Inspiriran britanskim mirovnim aktivistima, prvi uskrsni marš u Federalnoj Republici Njemačkoj 1960. dogodio se s oko 1.500 sudionika. Najpoznatiji marš, koji se razvio u simbol pokreta, bio je Adlermaston marš dugačak 80 kilometara, koji se održao u Velikoj Britaniji 1958.

Tijekom godina pokret je doživio razne uspone i padove. Krajem 1960 -ih 150.000 ljudi sudjelovalo je u uskrsnim kampanjama u preko 200 gradova. Uskrsni marši su se od tada proširili na rješavanje trenutnih izazova poput zaštite od klime i snimanja izbjeglica. Posljednjih godina, Mreža mirovne zadruge ima umjereno povećanje broja sudionika, što ukazuje na rastuću predanost ljudi protiv rata i za diplomatska rješenja.

Uskrsne marševe karakteriziraju i rasprave o izvozu oružja i rizicima nuklearne energije. Mnogi istaknuti glasovi, poput Margot Käßmann, branili su mirske demonstracije, dok su drugi, uključujući Wolfgang Thierse (SPD) i Roberta Habecka (Zeleni), izrazili kritičke komentare na slogan zahtjeve "Stvorite mir bez oružja". Ova dinamika pokazuje da je dijalog o miru i sigurnosti u Njemačkoj aktualniji nego ikad.