Putin nudi Istanbul razgovore: Mir ili novi sukobi?

Putin nudi Istanbul razgovore: Mir ili novi sukobi?

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je ponudu za nastavak mirovnih pregovora s Ukrajinom. Razgovori će započeti u Istanbulu u četvrtak, 15. svibnja, a odvijaju se bez prioriteta. Putin naglašava da oni koji žele mir ne mogu biti protiv rasprava. Ne reagira izravno na zahtjev ukrajinskog predsjednika Wolodymyra Selenskyja nakon 30-dnevnog primirja, već također najavljuje razgovor s turskim predsjednikom Recep Tayyipom Erdoganom za nedjelju, koji je prethodno opisao Tursku kao idealno mjesto za pregovore.

Ovi razvojni događaji vrše se prema pozadini da je trostruko jednostrano proglašeno primirje u ponoć. Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskow potvrdio je da se ovi primirje više ne primjenjuju i zabilježene su brojne ozljede sporazuma. Obje strane optužuju se da su izvršili napade dok je najavljeno primirje. Selenskyj je odbacio prihvaćanje prividnog požara kao manipulativna strategija Putina kako bi proslavio 80. obljetnicu pobjede nad nacističkom Njemačkom.

Međunarodne reakcije i sankcije

na međunarodnoj razini, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Strandmermer, njemački kancelar Friedrich Merz i poljski premijer Donald Tusk pozivaju bezuvjetno primirje. Merz je optimističan u pogledu diplomatskih napora za prekid rata. U Kijevu je objavljeno zajedničko objašnjenje, što uključuje potražnju za 30-dnevnim primirnim vatrom od ponedjeljka. Ako ih Rusija odbaci, Sjedinjenim Državama i Europljanima prijete strože sankcije, posebno u bankarskom i energetskom sektoru.

Rusija je pozvala na kraj isporuke oružja Ukrajini kao preduvjet za pauzu od 30 dana. Peskow je objasnio da bi primirja od Ukrajine dala prednosti. Unatoč trenutnim vojnim izazovima, Rusija se vidi prednost u svojoj ofenzivi u Ukrajini i mirno reagira na predstojeće sankcije Zapada.

Povijesni kontekst i izazovi

Pregovori o prekidu vatre za ruski napadni rat protiv Ukrajine započeli su u proljeće 2022., ali su srušeni nekoliko puta. Do veljače 2025. nije bilo više bilateralnih mirovnih pregovora. Do danas, međunarodna zajednica, uključujući UN -ove rezolucije, nije uspjela napraviti značajnu promjenu u stavu Rusije. Sukob se ne samo razvio u geopolitički spor, već postavlja i pitanja o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Različiti diplomatski pokušaji, uključujući napore za posredovanje Donalda Trumpa u veljači 2025., do sada su bili neuspješni. U konačnici, čini se da ovi novi razgovori u Istanbulu nude moguću svijetlu točku, iako su nepovjerenje između dviju nacija i složenost zahtjeva obje strane velike prepreke.

Putin je pozvao da Rusija nije odgovorna za prekid pregovora 2022. godine i tako je odbacila navode Ukrajine. Put do trajnog mira ostaje nejasan i karakteriziran brojnim izazovima, ali nadolazeće rasprave mogle bi predstavljati novi pristup u zaglavljenom sukobu.