Putinovo primirje pod pritiskom: Selenskyj ostaje skeptičan unatoč nadi

Putinovo primirje pod pritiskom: Selenskyj ostaje skeptičan unatoč nadi

Ukrajinski predsjednik Wolodymyr Selenskyj izvijestio je o nastavljenim bitkama na ruskom tlu danas, dok je artiljerija pucala na prvom mjestu u Ukrajini još uvijek navedena. Unatoč tim događajima, Selenskyj je priznao da se situacija smirila u nekim područjima. Te izjave dolaze u vrijeme kada je šef Kremlja Vladimir Putin najavio pauzu od 30 sati koji se odnosi na front u Ukrajini. Pomoć koji je najavio Putin trebao bi se prijaviti do ponoći na Uskrsnu nedjelju.

U svojoj izjavi Selenskyj je istaknuo da su sukob u ruskim pograničnim regijama Kursk i Belgorod na temu ukrajinskih trupa. U isto vrijeme, ruski napadi u tim regijama nastavljaju se. Vojne informacije iz Kijeva ne mogu se u početku provjeriti samostalno, ali ruska artiljerija i dronovi ostaju aktivni na različitim prednjim dijelovima.

vatreni prekid i njihove implikacije

Selenskyj je izrazio skepticizam prema Putinovoj najavi i opisao postupak kao ciničnu igru. Naglasio je potrebu za stvarnim prekidom vatre i objasnio da će Ukrajina zaustaviti vatru samo ako se Rusija zapravo pridržava. Ovo nije prvi primirje na koje je Rusija tražila od početka sukoba - prvi se dogodio tijekom pravoslavnog Božića u siječnju 2023.

Putin je opravdao požar s humanitarnim razmatranjima, ali stručnjaci analiziraju da bi to moglo biti i signal volje mira u usporedbi sa Sjedinjenim Državama. Ostaje nejasno u kojoj će se mjeri obje strane zapravo držati primirja. Nakon najave ruskog predsjednika, alarmi su se dogodili u nekoliko ukrajinskih regija, dok je artiljerijska vatra nastavila na frontu Donbass, što naglašava Skepticizam Selenskyja.

Pregovori i politička dinamika

U isto vrijeme se pokreću intenzivni pregovori o dugoročnom prekidu vatre. Prema izvješćima, Ukrajina je prihvatila američki prijedlog za mirovni sporazum za 90 posto, dok ga je Rusija odbila. Sastanak u Londonu namijenjen je ovom prijedlogu predstaviti kao "posljednju ponudu" Rusiji. U tim je pregovorima relevantna i razmjena ratnih zarobljenika, u kojoj se vratilo 277 članova ukrajinskih vojnih.

Jedno od središnjih pitanja postavljenih u pregovorima odnosi se na Krim. Prema izvješćima, Sjedinjene Države mogle su priznati Krim kao ruski teritorij kao dio mirovnog sporazuma, ali to Europa i Ukrajina to odlučno odbacuju. Trenutnu situaciju karakterizira neizvjesnost i predstavlja opasnost da će se borbe nastaviti unatoč formalnim prekidima.

Selenskyj ostaje optimističan i potvrdio je spremnost Ukrajine na bezuvjetnu pauzu od 30 dana. Kako će se situacija razviti, ostaje za vidjeti dok se obje strane pozicioniraju na bojnom polju i na pregovaračkom stolu.

Za više informacija o tekućim razvojima u Ukrajinskom sukobu, možete Radio ENNEPE nzz posjetite.