Klöckner zahtijeva: Crkva bi trebala pastoralnu brigu o politici!

Klöckner zahtijeva: Crkva bi trebala pastoralnu brigu o politici!

Jutta Klöckner, novi predsjednik Bundestaga, ukazao je na ulogu Crkve u društvu tijekom svog govora na sastanku New Bundestaga 23. travnja 2025. u intervjuu za "Bild Am Sonntag", izrazila je oštre kritike političkog uplitanja crkava u Njemačkoj. Klöckner traži od crkava da se više usredotoče na pastoralnu skrb ljudi i da budu manje politički aktivni. Vaše su izjave pokrenule raspravu o važnosti i ograničenjima političkog angažmana crkava.

Član političara Bundestaga i CDU-a otkriva da se Crkva sve više ponaša poput nevladine organizacije dajući izjave o trenutnim političkim pitanjima. Klöckner upozorava da bi crkve mogle biti "zamjenjive" kroz ovu obvezu i više nisu u stanju rješavati temeljna pitanja svoje vjere. To se odražava na sveobuhvatnu raspravu koju je pokrenuo njezin komentar. Crkveni predstavnici iz okruga Bad Kreuznach, s druge strane, predstavljaju drugačiju perspektivu i naglašavaju potreban politički glas crkava u današnjem društvu.

Politički glasovi i otpor

Izjave Klöcknera pronalaze i pristanak i otpor. Pristalice poput Thorsten Frei (CDU) podržavaju njihov položaj i postavljaju pitanje u kojoj mjeri crkve trebaju biti posvećene svakodnevnoj politici. Suprotno tome, ugledni političari poput Larsa Castelluccija (SPD) izražavaju kritiku Klöcknersa i naglašavaju da nije njihov posao dati savjetima crkava. Karl Lauterbach (SPD) i Britta Haßelmann (Zeleni) također su naglasili važnost političkog glasa crkava. Konkretno, smrt pape Franje smatra se gubitkom važnog političkog glasa Katoličke crkve, koji se uvijek brinuo o zabrinutosti siromašnih i najslabijih.

Armin Laschet (CDU) naglasio je posvećenost pape Franjo prema socijalnim pitanjima svoje zajednice i jasno je dao do znanja da je politički i društveni angažman crkava središnji za društvo. Annette Schavan (CDU) čak je otišla toliko daleko da opiše kritiku političke uloge crkava i naglasila da kršćanstvo od početka sadrži politički element.

Povijest crkvene socijalne politike

Kako bi se bolje razumjelo trenutnu raspravu o ulozi crkava u politici, ima smisla pogledati povijest i tradiciju. Katolička crkva povijesno se bavila društvenim i političkim pitanjima. To nije započelo samo u 19. stoljeću s pitanjem radnika, već je obuhvatilo brojne teme poput siromaštva, bogatstva, ropstva, rata i mira. Tijekom stoljeća, Crkva je uvijek pokušavala etički odgovorne životne uvjete u promjenjivom društvu.

Važni dokumenti kao što je enciklički "rerum Novarum" pape Leo XIII. Od 1891. ilustriraju potrebu za državnom socijalnom zaštitom i važnosti društvenih veza. Ovo društveno učenje Crkve u razvoju pokazuje da ne predstavlja krute položaje, već fleksibilno reagira na socijalne izazove.

Katolički društveni pokret dao je odlučujući doprinos dizajnu političkog konteksta u Saveznoj Republici Njemačkoj, posebno kroz organizacije poput Katoličkog pokreta zaposlenika (KAB). Čak i ako se utjecaj ovog pokreta smanjio posljednjih desetljeća, ostaje središnji zadatak Crkve da aktivno komentira društvena i politička pitanja.

Današnja rasprava o ulozi crkava pokazuje koliko je važno da svoj glas unose u društvene i političke rasprave. Konačno, socijalni i ekonomski uvjeti mogu utjecati na život vjere, čak i ako Crkva ističe da ne može svako rješenje biti disciplinarno za socijalne probleme.