Uhićenje Waffe: PKK poziva na mir s Turskom!

Uhićenje Waffe: PKK poziva na mir s Turskom!

1. ožujka 2025. godine PKK (kurdska radnička stranka) najavila je primirje s Turskom, koja odmah stupi na snagu. Ovu odluku najavila je novinska agencija koja je blizu PKK -a. PKK je izjavio da njegove borbene snage neće izvesti nikakve oružane akcije sve dok na njih nema napada. Ova je najava objavljena kao izravna reakcija na poziv Abdullaha Öcalana, osnivača PKK -a, koji je od organizacije u prethodnom četvrtak zatražio da odloži i raspusti oružje. Međutim, potpuna implementacija zahtijeva određene uvjete, uključujući oslobađanje Öcalana u uvjetima koji jamče njegovu slobodu.

PKK, koji se bori za kurdsku državu ili područje autonomije na jugoistoku Türkiye od 1980 -ih, sada se suzdržao od potražnje za potpunom neovisnošću. Organizacija ima sjedište u iračkom Kandilbergenu, a njegov sukob s Turskom do sada je koštao desetine tisuća ljudi. Abdullah Öcalan, koji je pritvoren od 1999. godine i izdržao doživotnu zatvorsku kaznu na zatvorskom otoku Imrali, ostaje središnja figura u ovom dugoročnom sukobu.

Političke i društvene dimenzije

PKK, zahtjev za mirovnim procesom smatra potrebnim. Abdullah Öcalan dugo je tražio da politički i demokratski uvjeti moraju postojati kako bi podržali mirovni proces. PKK je najavio da Öcalanovo izdanje vidi kao ključ uspješnog procesa razoružanja. Pored toga, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan komentirao je moguće kazneno imanje za Öcalana prošle godine, što bi moglo povećati potencijal za nove pregovore između PKK -a i turske vlade.

PKK je osnovan 1978. godine i razvio se od svojih početnih političkih ciljeva do militantnih radnji. Klasificiran je kao teroristička organizacija i u Turskoj, tako i u EU i SAD -u. Posljednji pokušaji mirovnog procesa koji je započeo prekidom vatre u 2013. nisu uspjeli u ljeto 2015. godine. Uspješna provedba novog primirja mogla bi biti prekretnica, posebno u odnosu na pozadinu nesigurne političke situacije u regiji.

Kulturne i društvene posljedice

Povratak na raspravu o autonomiji i samoodređenoj remi za Kurde u Turskoj ne može imati samo političke, već i duboke kulturne posljedice. Mnogi Kurdi u Turskoj pozivaju na društvenu i političku jednakost, priznanje Kurda kao nacionalnog jezika i kraj prisilne administrativne prakse. U gradovima poput Diyarbakira stotine ljudi proslavilo je objašnjenje Öcalana.

Iako je PKK djelovao s vojnim sredstvima u prošlosti, trenutno vodstvo povećava pregovore nego ikad. Opća situacija također pokazuje da bi na političku ravnotežu moći u Turskoj mogla utjecati i mirovni proces. Erdoganova vladajuća stranka mogla bi pokušati osvojiti glasove iz predurdnih stranaka za željene ustavne promjene - što bi između ostalog moglo pridonijeti promjenama u moći.

Uspjeh u pregovorima također bi mogao utjecati na kurdske skupine u Siriji. Zapovjednik SDF -a (sirijske demokratske snage) objasnio je da je poziv na Öcalana definitivno priznat, ali ne postoji izravna povezanost s političkim razvojem u Siriji. Sudbina Kurda u ovoj regiji također ostaje neizvjesna, posebno uzimajući u obzir vakuum snage nakon rata u Gazi i slabljenje drugih regionalnih aktera.

Vrijeme će pokazati može li ovaj novi prekid vatre označiti početak stvarne promjene u turskim-kurdskim odnosima i može li se poziv Abdullaha Öcalana u stvarnost ili će oružje opet govoriti. Uspjeh mirovnog procesa zahtijeva daleke napore na svim uključenim stranicama i predanost sveobuhvatnim socijalnim reformama.