Nova mostova u Break -u jarbola: Prometna igla napokon se opet otvara!

Nova mostova u Break -u jarbola: Prometna igla napokon se opet otvara!

20. ožujka 2024. godine novi most na Mastbruchstrasse preko B1 u Paderbornu pušten je na promet, dan ranije nego što je planirano. Ovo je otvaranje važan korak za prometnu infrastrukturu u regiji nakon što je prethodni most morao biti srušen u studenom 2023. zbog svoje rasparenog stanja. Novu zgradu izveo je ulica nrw

Građevinski radovi na mostu nisu bili bez poteškoća. Vandalizam i krađe građevinskih materijala doveli su do kašnjenja. Osim toga, požar je nanio štetu zapečaćenju zgrade. Oslobađanje novog mosta završava preusmjeravanje za stanovnike okruga Mastbruch i vraća važnu transportnu vezu između dvorca Neuhaus i sjeveroistoka grada jezgre.

Izgradnja povijesti i izazova

Više od godinu dana, most preko B1 za promet kamiona preko 16 tona i za vozila preko 3,5 tona. Rad na rušenju i naknadnoj novoj zgradi započeo je 16. listopada 2023. godine i rezultirao je potpunim zatvaranjem Mastbruchstrassea za sve promet vozila, pješake i bicikliste. Ovo je blokiranje bilo potrebno kako bi se osiguralo sigurno radno okruženje za demontažu starog mosta i ugradnju nove infrastrukture.

Rušenje postojećeg mosta planirano je za prvi studeni vikend 2023. godine. Poslije je promet na B1 nastavio prema Paderborn-Elsenu dok je krenuo u traku. Ovaj trajni promet bio je potreban kako bi se umanjili učinci na mobilnost u regiji.

Troškovi za zamjensku zgradu bili su oko 2,9 milijuna eura. Cijeli građevinski radovi dizajnirani su za očekivani zaključak 21. ožujka 2024. godine, tako da se puštanje nove zgrade za promet sada može smatrati znakom uspješnog završetka.

Kritična infrastruktura i mostovi kojima je potrebna obnova

Izazovi u Paderbornu simptomatični su za mnogo veći problem u Njemačkoj. Kao geneeur.de , trebaju obnavljanje i 3000 Autobahnnnün. Strategije održavanja često su reaktivne i dovode do povećanja troškova. U tom se kontekstu smatra potrebom strukturiranog plana za obnovu mosta.

Bolni mostovi nisu samo opasnost za sigurnost prometa, već utječu i na ekonomiju i kvalitetu života stanovnika. Kolaps mosta Carola u Dresdenu smatrano je budnom pozivom na infrastrukturnu politiku, pri čemu su mnogi postojeći mostovi u Njemačkoj, koji su izgrađeni između 1960. i 1980., sada dosežu kraj svog životnog ciklusa.

Da bi se suočili s tim izazovima, gradovi i zemlje moraju razviti dugoročne strategije ulaganja. Oni uključuju digitalne pristupe poput izgradnje modeliranja informacija (BIM) i upotrebe umjetne inteligencije za optimizaciju konstrukcije mosta. Preispitivanje politike odobrenja također bi moglo biti potrebno za ubrzanje obnove i novih građevinskih projekata.