Tajne čovječanstva: Koliko su mesa jeli naši preci?

Tajne čovječanstva: Koliko su mesa jeli naši preci?

Istraživački tim na Institutu za kemiju Max Planck u Mainzu i Sveučilištu Witwatersrand u Johannesburgu ispitao je prehranu predaka ljudi. Cilj ove sveobuhvatne istrage bio je otkriti kada su naši preci jeli meso i koju je ulogu igrao u njihovoj prehrani. Znanstvenici su koristili inovativnu analizu zuba koja im omogućuje da donose zaključke o prehrani tih ranih ljudi kemijskim potpisima u organskom dijelu zuba. Ova se analiza provodi bušenjem u emajl zuba kako bi se ispitale aminokiseline, koje su davale dublje uvid u prehrambene sklonosti Australopithecus umjetnosti.

Rezultati pokazuju da je Australopithecus uglavnom bio vegetarijanac, s minimalnom konzumacijom mesa. Analize zuba dolaze iz fosilnih nalaza u jugoistočnoj Africi, koji su datirani od 3,3 do 3,7 milijuna godina. U usporedbi s fosilnim zubnim uzorcima mesoždera kao što su hijene i mačke sabke, postojale su jasne razlike. Brojne rasprave u profesionalnom svijetu pokazuju različite poglede na konzumiranje mesa predaka: Neki znanstvenici vjeruju da je meso konzumirano prije 3,5 milijuna godina, dok drugi smatraju da je to vjerojatno samo za predake homo roda prije otprilike dva milijuna godina. To postavlja pitanja o ulozi mesa u razvoju ljudskog mozga i evolucijske prilagodbe.

Rezultati istraživanja i analiza izotopa

Istraživači pod vodstvom Tine Lüdecke analizirali su uzorke taline zuba iz sedam australopitehus kopija. Mjerenje izotopa dušika rezultiralo je niskim omjerom teških i svjetlosnih izotopa dušika. To ukazuje da je prehrana ovih predaka bila uglavnom povrća, iako se povremeni životinjski proteini poput jaja ili termita ne mogu isključiti. Međutim, točna masa konzumacije mesa i njegova važnost za evolucijski razvoj ostaje nejasna.

Metodologija određivanja izotopa dušika u emajlu zuba predstavlja značajan napredak u paleontološkim istraživanjima. Zanimljivo je da odnos izotopa dušika traje milijune godina i na taj način nudi detaljan izotopski otisak hrane. Viši uvjeti izotopa obično bi ukazivali na viši položaj u prehrambenom lancu, što nije bio slučaj s ispitivanim uzorcima.

Buduće istraživačke perspektive

Istraživači planiraju ubuduće provesti daljnje analize u Africi kako bi ispitali dodatne zube i preciznije dokazali vrijeme konzumacije mesa. Ove studije podržavaju Emmy Noether Program Njemačke zaklade za istraživanje (DFG). Rezultati trenutne studije nude novu perspektivu na prehranu naših predaka i ističu da se prijelaz na prehranu Omnivor mogao dogoditi kasnije u ljudskoj evoluciji.

Kontinuirano istraživanje na ovom području moglo bi pomoći boljem razumijevanju složenih odnosa između prehrane, okoliša i razvoja ljudi. Uloga energetske hrane i upotreba požara u prehrani ostaje važna točka za buduće studije.

Kao što pokazuju rezultati, prehrambena prošlost ljudi je višestruka i još uvijek nije u potpunosti istražena tema koja postavlja mnoga uzbudljiva pitanja. Istraživački timovi nastavljaju svoj rad kako bi unijeli svjetlost u mračne kutove ljudske evolucije. Rasprava o konzumiranju mesa i njegovim učincima na razvoj ljudskog mozga ostaje središnje pitanje.

Za daljnje informacije o pregledu prehrane predaka ljudi, možete izvijestiti o izvješćima myScience.de