Microben slagalica: Tajanstvene cijevi otkrivene u pustinji!

Microben slagalica: Tajanstvene cijevi otkrivene u pustinji!

Znanstvenici University of Mainz Izvještavaju o fascinantnom otkriću u pustinjskim regijama Namibije, Omana i Saudijske Arabije. Tamo su pronašli reference na nepoznate mikroorganizme u mramoru i krečnjaku. Otkriće objavljeno u časopisu Specialistički časopis "Geomicrobiology Journal" moglo bi značajno proširiti razumijevanje mikrobnog života u ekstremnim okruženjima.

Tajanstvene cijevi koje se kreću u sliku u ovom otkriću su dugačke oko 0,5 milimetara i do tri centimetra. Oni trče paralelno i formiraju ligamente duge do deset metara. Profesor Cees Paschier i njegov tim pomnije su ispitali strukture i zaključili da su ih mikroorganizmi možda izbušili kako bi dobili hranjive tvari iz kalcijevog karbonata mramora. Cijevi su datirane oko jednog do dva milijuna godina, dok su prva zapažanja napravljena u Namibiji prije 15 godina.

Nepoznati oblici života i njihovo značenje

Unatoč pronađenim biološkim materijalima, ostaje nejasno jesu li poznati ili nepoznati život. Istraživači nisu mogli pokazati DNK ili proteine, što je otežalo identificiranje mikroorganizama. Geolog Cee Paschier komentirao je nalaze: "Nejasno je je li to izumrla ili živi oblici života." Ipak, otkrića daju važne informacije o biološkoj raznolikosti u ekstremnim staništima.

Važan aspekt istraživanja ovih mikroorganizama je njegova potencijalna uloga u globalnom ciklusu ugljika. Strukture nisu rezultat geoloških procesa, što ukazuje da biološka komponenta ovdje igra važnu ulogu. Prije 500 do 600 milijuna godina, superkontinentni Gondwana stvoren je iz Old Oceanic Limescale, što također čini vremensku klasifikaciju ovih otkrića zanimljivom.

Povezanost s trenutnim istraživanjima

Ova su otkrića u kontekstu šireg istraživačkog napora za analizu mikroorganizama u ekstremnim okruženjima. Tim njemački geoforschungszentrum gfz nedavno je razvio metodu koja mu omogućuje razlikovanje živih i mrtvih mikroorganizama. Ova se tehnika također mogla primijeniti na prepoznavanje pustinje u pustinjskim stijenama. Vaša studija pokazuje da čak i u ekstremnim uvjetima poput pustinje Atacama, veliki broj specijaliziranih mikroba može preživjeti.

Rezultati ovog istraživanja ne mogu pružiti novo znanje o ekstremofilnim organizmima, već i o njihovim strategijama prilagodbe i uvjetima pod kojima mogu uspjeti. Otkrića u Namibiji, Omanu i Saudijskoj Arabiji stoga nisu samo od akademskog interesa, već imaju i značajne implikacije na razumijevanje života u ekstremnim uvjetima na zemlji.