Saarland započinje pilot projekt protiv poplave - sustav ranog upozorenja na vidiku!
Saarland započinje pilot projekt protiv poplave - sustav ranog upozorenja na vidiku!
6. svibnja 2025. Saarland je najavio početak sustava ranog upozorenja u cijeloj cijeloj zemlji za događaje s jakim kišom, koji će se provesti u naredne dvije do tri godine. U tom kontekstu, ministrica okoliša Petra Berg (SPD) prikazuje pilot projekt Kligas (Bliss Bliss System Clime Hazard Defense), koji je aktivan od ožujka. U ovom važnom projektu također su uključeni Sveučilište za tehnologiju i ekonomično gospodarstvo (HTW), kao i okruzi St. Wendel, Neunkirchen i okruga Saarpfalz. Cilj projekta je poboljšati prognozu vremena i učinaka događaja s jakim kiši kako bi se mogli poduzeti preventivne mjere
godinu dana nakon razornih poplava, koje su ostavile štetu od 46 milijuna eura u komunalnoj infrastrukturi, ministar planine i unutarnjih poslova Reinhold Jost (SPD). Iskustva ove katastrofe prelaze u razvoj novog sustava upozorenja. Nakon poplava, što je dovelo do ogromne financijske štete, posebno tijekom poplave pentekosta, dostupna je trenutna pomoć u odnosu na više od 3,5 milijuna eura. Pored toga, državna vlada osigurala je 33 milijuna eura iz dodatnog proračuna i 10 milijuna eura potreba. Do sada je oko 93 posto štete uspješno uravnoteženo. Drugi pozitivan aspekt trenutnog razvoja je povećanje financiranja komunalnih mjera za tehničku zaštitu od poplava sa 70 na 90 posto.
Klimatske promjene i njegovi učinci
Raniji ekstremni vremenski događaj i njegove posljedice nisu izolirani, već su dio većeg trenda. Klimatske promjene sve više vode do intenzivnijih događaja s jakim kišom, što zauzvrat povećava rizik od poplava. Međunarodna istraživačka skupina, koju je vodio profesor Ralf Ludwig na Sveučilištu Ludwig Maximilians u Münchenu (LMU) i dr. Manuela Brunner sa Sveučilišta u Freiburgu, ispitala je u opsežnom istraživanju o razvoju poplavnih rizika u Bavariji. Rezultati pokazuju da se ekstremni šipci povećavaju i u učestalosti i u količini.
Zanimljivo je da podaci pokazuju da su kišni iznosi koje bi mogle uzrokovati poplave u prosjeku svake dvije do deset godina, ali ne vode uvijek izravno do poplava. U nekim regijama rizik od poplave može se smanjiti i suhim tlima. Međutim, problem postaje ozbiljniji kada jače kiše koje se javljaju rjeđe nego svakih 50 godina dovode do poplava češće. Ove studije pokazuju da priroda tla igra manju ulogu u jačim, rijetkim kišama, dok su u češćim, slabijim izuzetno niskim štrajkovima odlučujući za rizik od poplave. S obzirom na budućnost, istraživači predviđaju da će se slabiji izuzetno niski štrajkovi od 2060. do 2099. dogoditi dvostruko češće nego između 1961. i 2000. godine, dok se jači ekstremni niski udari očekuju do četiri puta češće. Studija kombinira hidrološke simulacije s klimatskim modelima kako bi analizirala učinke povijesnih i budućih klimatskih uvjeta. Fokus je na 78 gornjih vodopada u Bavariji, u kojima su identificirane granične vrijednosti frekvencije, što opisuje koje ekstremne kiše dovode do razornih poplava.Ovi nalazi naglašavaju potrebu za sveobuhvatnim i reakcijskim sustavom ranog upozorenja, kao što se planira u Saarlandu. Prilikom provođenja takvih sustava također se moraju uzeti u obzir aspekti klimatskih promjena kako bi se mogli učinkovito reagirati na promjenjive vremenske uvjete.
| Details | |
|---|---|
| Quellen | |