Borba za opstanak i tugu: sjećanja na tsunami i katastrofu od poplave

Anke Barteit iz doline AHR već je doživio dvije razorne katastrofe u svom životu. 2004. godine bila je na Phuketu na Tajlandu, kada je snažni morski potres u Indijskom oceanu pokrenuo razorni tsunami. Poplavni valovi preplavili su obale u Aziji i Africi, uključujući Phuket. Zajedno sa svojim partnerom Heinzom, Anke Barteit spasio se na gornji kat svog hotela na plaži. Prve noći nakon nesreće bilo je moguće da kontaktira roditelje u Njemačkoj i smiri je. Neposredno prije novogodišnje noći 2004. godine izletjeli su iz područja katastrofe.

Od ovog iskustva Anke Barteit ima napet odnos s vodom. Kad se vratila u Njemačku, napustila je vrata kupaonice i tušila vrata otvorena dok se tuširala, dok je skočila iz automobila mjesecima nakon cunamija tijekom postupka pranja u autopraonici. Nekoliko mjeseci kasnije, ona i njezin partner prikupili su donacije i odletjeli natrag u Phuket kako bi pomogli žrtvama. San Anke Barteiit bio je letjeti na Phuket na 20. godišnjicu Tsunama u obilježavanju, ali nije mogla putovati zbog ozbiljne bolesti.

Poplasna katastrofa u Ahrtal

2021. Anke Barteit preživio je novu katastrofu poplave u dolini AHR, gdje je njezin stan bio poplavljen. Uspjela se spasiti na prvom katu svoje kuće, ali nema sjećanja na to kako je stigla tamo. Dok osvjetljava žrtve cunamija u kapeli Lourdes u Bachemu, ona također pozdravlja ljude koji nisu preživjeli razorni cunami drugog božićnog dana. Ona zapali jednu od svijeća za svog partnera Heinza, koji je umro prije nekoliko mjeseci.

Poplasna katastrofa u dolini AHR bila je dio najgorih poplava u zapadnoj Europi već desetljećima. Svaka pogođena zemlja, uključujući Njemačku, doživjela je značajnu štetu. U Njemačkoj je umrlo 180 ljudi, 700 je ozlijeđeno, a 73 osobe smatraju se nestalim. Procijenjena ekonomska šteta uzrokovana poplavom iznosi 4,5 do 5,5 milijardi eura samo za osiguranu štetu. Posebno je pogođena regija Ahrtal, poznata po vinogradarstvu i planinarenjem turizma. U dane poplava, oko 90 litara kiše po četvornom metru, što se smatra jednom u 500 godina ili rjeđe.

Čovjek ima značajan utjecaj na intenzitet takvih vremenskih događaja. Prema istraživanju, povećanje temperature povećalo je intenzitet kiše za 3-19% i uzrokovao vjerojatnost da se poplave poveća za faktor 1,2-9 u usporedbi s predindustrijskom klimom. Unatoč ozbiljnim učincima, ostaje pitanje hoće li te katastrofe dovesti do preispitivanja u klimatskoj politici.