Poljska pred odlukom: tko će biti sljedeći predsjednik?

Poljska pred odlukom: tko će biti sljedeći predsjednik?

Danas, 1. lipnja 2025., Poljska je na ključnoj prekretnici: novi predsjednik bit će izabran u uzbudljivom drugom krugu izbora. Najnovije ankete suprotstavile su liberalnog kandidata Rafala Trzaskowskog i desničarskog konzervativca Karola Nawrockog za najvišu dužnost u državi. Glasno Južnonjemačke novine Njih dvoje su praktički izjednačeni, što označava izbore kao smjernicu za duboko podijeljenu Poljsku.

Trzaskowski, liberalni gradonačelnik Varšave, osigurao je 31,3% glasova u prvom krugu, dok je Nawrocki, malo poznati povjesničar, dobio 29,5% BBC prijavio. U prvom krugu glasalo je više od 67% birača. U konačnoj odluci Trzaskowskog podržava proeuropski premijer Donald Tusk, dok Nawrocki ima podršku desničarskog konzervativnog PiS-a. Pobjeda Nawrockog mogla bi Tusku otežati vladanje i čak dovesti do prijevremenih izbora.

Politički izazovi

U predizbornoj kampanji ističe se razočaranje politikom: više od 21% birača glasalo je za desničarske ekstremističke kandidate u prvom krugu. To bi moglo značiti da će pristaše eliminiranih desničarskih ekstremističkih kandidata u drugom krugu izbora uglavnom podržati Nawrockog. Više puta je izazvao pomutnju tijekom izborne kampanje upozoravajući na gubitak poljskog suvereniteta od strane EU. Njegovi pristaše iz ruralnih područja pozivaju na povratak tradicionalnim vrijednostima i manji utjecaj EU.

S druge strane je Trzaskowski, koji se snažno zalaže za LGBT prava i primarno se obraća urbanim biračima. Njegovi politički ciljevi uključuju, između ostalog, liberalizaciju zakona o pobačaju i reforme u pravosuđu. No, utvrdio je i da je njegova potpora u anketama ispod očekivanja, iako je prije izbora važio za favorita.

Geopolitičke dimenzije izbora

Istodobno, na predsjedničke izbore utjecat će i geopolitička situacija. Poljska je doživjela kontinuirani razvoj kao članica EU od 2004. i planira uložiti 4,7% svog BDP-a u obranu, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Pod motom “Sigurnost, Europo!” Zemlja se usredotočuje na vojnu i gospodarsku sigurnost, kao i na potporu Ukrajini. Ukrajinski rat povećao je vojni značaj Poljske, budući da poljska vojska ima više vojnika od Bundeswehra - ukupno 206.000.

Nedavno je Poljska preuzela i predsjedanje Vijećem Europske unije, što također pridonosi aktualnoj političkoj dinamici. Ovo predsjedanje Vijećem dolazi u teško geopolitičko vrijeme, obilježeno ruskim agresorskim ratom i situacijom na Bliskom istoku. Premijer Tusk planira brojna događanja kako bi pozicionirao Poljsku kao aktivnog igrača u EU i promovirao vlastiti politički program, dok u isto vrijeme osigurava medicinsku, energetsku i gospodarsku sigurnost u Europi. Federalna agencija za građansko obrazovanje vidi ovo predsjedanje kao priliku za odlučujući napredak EU projekata u područjima obrambene i migracijske politike.

U ovoj turbulentnoj političkoj konstelaciji neizvjesno je kojim će smjerom krenuti Poljska. Drugi krug između Trzaskowskog i Nawrockog neće utjecati samo na unutarnje stvari zemlje, već će imati i dalekosežne posljedice za odnose s Europom i šire. Danas će glasovi birača odlučiti hoće li se Poljska nastaviti kretati u proeuropskom smjeru ili će nacionalizam postati važniji.